O načinu prehrane ovisi stanje i zdravlje cijelog organizma. Sve što unosimo u organizam ugrađuje se u naša tkiva i organe. Hranjive tvari služe za izgradnju i funkciju organa, stoga ih treba unositi redovito i balansirano. Nažalost, u današnjoj prehrani velika je količina štetnih tvari u vidu konzervansa, umjetnih bojila, pesticida, što narušava funkciju pojedinih organa, prvenstveno jetre, što se onda odražava na stanje cijelog tijela.
Moderni način prehrane
Užurbani način života ne ostavlja nam dovoljno vremena koje bi trebali posvetiti prehrani. Kvalitetan izbor namirnica i način pripreme bitni su za zdravlje i normalnu funkciju cijelog organizma. Funkcija i izgradnja organa ovise o onome što unosimo prehranom. Osnovne građevne tvari su bjelančevine, dok nam kao izvor energije služe šećeri i masti. Uz to je za normalno odvijanje biokemijskih procesa neophodno unositi vitamine i elemente u tragovima. Stoga se hrana koju unosimo treba sastojati od balansiranog omjera ovihsastojaka. Mesni proizvodi uglavnom se sastoje od bjelančevina i masnoća; mlijeko, mliječni proizvodi i tjestenine od bjelančevina i šećera; voće i povrće predstavlja najkvalitetniji izvor šećera, vitamina i elemenata u tragovima i uz to sadrže i toliko potrebna vlakna za regulaciju probve.

Kvalitetne namirnice treba pažljivo pripremiti kako bi se sačuvao njihov sastav i svi hranjivi sastojci koje sadrži. Predugo kuhanje i prženje uništava većinu vitamina i bjelančevina u namirnicama. Voće je najbolje jesti svježe a povrće kuhati ne duže od 10 do 15 minuta. Prženje ulja oslobađa veliku količinu slobodnih radikala koji oštećuju organizam, stoga takvu hranu treba unositi što manje. Nadutost ćemo spriječiti ispravnim kuhanjem i obradom namirnica, te smanjenjem šećera u prehrani. Savjetuje se korištenje prirodnih začina koji se direktno stavljaju u hranu, Naime, gotove začinske mješavine sadrže veliku količinu natrijevog glutaminata kao poboljšivača okusa, koji opterećuje jetru i dovodi do stvaranja slobodnih radikala.
Konačno, potrebno je posvetiti pažnju i samom načinu unošenja hrane u organizam. Treba odvojiti vrijeme za jelo i uživati u samom procesu hranjenja. Hranu treba dobro prožvakati jer to olakšava probavnom sustavu kvalitetnu razgradnju i apsorpciju hranjivih tvari, smanjuje nelagodan osjećaj punoće u želucu i nadutost. Dobro žvakanje hrane brže dovodi do osjećaja sitosti, čime unosimo znatno manju količinu hrane u organizam.

Što je zdravo, a što nije?
U prehrani je zdravo sve što je prirodno, ili dobiveno iz prirodnih namirnica. Jela i napitke koji su koncentrirani masnoćama i šećerima (kolači, putar, margarin, majoneza) treba unositi u malim količinama. Ono što svakako treba izbjegavati su namirnice i napitke zasićena konzervansima, umjetnim poboljšivačima okusa i bojama. Budući da je danas vrlo teško naći potpuno zdrave prirodne namirnice, savjetuje se redovita detoksikacija jetre preparatom SIPF artičoke (barem dva puta godišnje u rano proljeće i jesen), kako bi se omogućilo jetri da kvalitetno obavlja svoju funkciju. Narušena funkcija jetre manifestira se poremećajima probave, rada imunološkog sustava (alergije, autoimuni poremećaji), kožnim problemima (osip, akne, pojačano mašćenje kože), povišenjem masnoća u krvi i drugim problemima.
Potrebno je pojačati i fizičku aktivnost koja potiče cirkulaciju u cijelom organizmu čime se olakšava i probava i potiče redovito pražnjenje crijeva.

Dodaci prehrani i biljni pripravci
Biljni pripravci i dodaci prehrani mogu znatno poboljšati i olakšati probavu, bilo da se radi o zatvoru, proljevu, problemima sa želucem ili nadutosti. U crijevima žive bakterije koje razgrađuju dijelove hrane koje naš probavni sustav ne može sam razgraditi. Nazivaju se bakterijskom florom crijeva. Kada je ta flora narušena, hrana se ne razgrađuje kvalitetno što dovodi do nastanka problema poput nadutosti, proljeva, zatvora i neugodnog prevrtanja hrane u crijevima (flatulencija). Poremećaje u crijevnoj flori najčešće izaziva jednolična prehrana i terapija antibioticima. Za uravnoteženje crijevne flore dobro je uzeti neki od probiotika. Savjetuju se preparati u obliku tableta obloženih biljnim uljima koji su otporni na djelovanje želučane kiseline kako bi neophodne bakterije stigle do crijeva (Maxi-Flore).
Kod poremećaja u radu želuca poput žgaravice, pojačanog lučenja kiseline i stvaranja plinova, najbolje nam pomaže preparat SIPF matičnjaka koji regulira njegov rad i ima smirujuće djelovanje na cijeli organizam, budući da je čest uzork ovom problemu i stres.
Ukoliko dođe do nastanka proljeva ili zatvora, tu koristimo čajne mješavine biljaka koje usporavaju ili potiču probavu. Proljev se liječi biljkama bogatim taninima poput lista maline ili kupine, kore nara, lista oraha i ploda borovnice. Za regulaciju zatvora koristimo biljke sa antrakinonima, sluzima i sećerima kao što su sena, krkavina, aloa, lan, sljez, psilium, suhe smokve i šljive.
Napisao: Valter Ajman, dr.med.