Što su „omega“ kiseline?
„Omega“ masne kiseline ime su dobile prema posljednjem slovu grčke abecede. Na taj način kemičari označavaju koliko se daleko od posljednjeg ugljikovog atoma u lancu nalazi dvostruka kemijska veza. Kod čitanja deklaracije i sastava bitno je da preparat sadrži nezasićene masne kiseline. Zasićene masne kiseline su životinjskog porijekla, dok su nezasićene biljnog jer ih životinjski i ljudski organizam ne može proizvesti. Te kiseline nazivamo esencijalnima. Postoji nekoliko „omega“ masnih kiselina, i sve su neophodne za funkciju stanica, u ispravno unesenom omjeru. Kada govorimo o „omega“ kiselinama u zdravstvenom smislu, prvenstveno mislimo na Omega-3 kiseline: ALA (alfa-linolenska), EPA (eikozapentaenska) i DHA (dokozaheksaenska) i Omega-6 (linolna kiselina).

Omjer neophodan za zdravlje
Zdravlje organizma ovisi o omjeru raznih prehrambenih tvari koje uhosimo u organizam. Glede Omega masnih kiselina bitno je slijedeće:
- da postoji visok omjer polinezasićenih u odnosu na zasićene masne kiseline, što znači veći unos hladno prešanih biljnih ulja, a smanjen unos životinjskih masnoća, uz potpuno izbjegavanje svih, pa i "omegolnih" ulja i margarina,
- da postoji visok omjer omega-3 u odnosu na omega-6 kiseline (veći omjer α-linolenske u odnosu na linolnu kiselinu).
Na žalost, današnja prehrana je upravo suprotna. Znanstvenici smatraju kako je omjer omega-6 u odnosu na omega-3 kiseline u hrani čovjeka nekoć bio 1:1. Modernom prehranom unose se te iste kiseline u omjeru 15:1! Utvrđen je pozitivan trend na zdravlje unosom omega-3 kiselina kod srčanih bolesti, od sprečavanja ateroskleroze do utjecaja na srčani ritam te kod smanjenja povišenog kolesterola, prije svega zbog balansiranja sinteze masnih kiselina i kolesterola u jetri.
Na temelju dviju američkih studija preporučuje se unos α-linolenske kiseline barem 1-1,5 grama na dan te EPA i DHA zajedno u količini od 500 mg i više na dan.
Prirodni izvori
Najpoznatiji izvori visokih količina α-linolenske kiseline su hladno prešana ulja lana, konoplje i oraha. No, EPA i DHA kiseline se rijetko nalaze u većoj količini u biljnim uljima na tržištu. Najpoznatije je riblje ulje i ulje račića iz sjevernog mora, no takva ulja moraju biti standardizirana (kako biste znali točan sadržaj EPA i DHA). Dobra vijest svakako može biti činjenica kako su morske ribe općenito dobar izvor EPA i DHA, pazeći pritom na kvalitetu i svježinu. Konzervirana i nekvalitetna smrznuta riba stvara više štete nego koristi.

Nije dobro sve što se reklamira
Količina uloženog novca u reklame nije uvijek proporcionalna kvaliteti proizvoda. Tako nas se zasipa reklamama o omega 3, 6 i 9 preparatima, u kojima se nalazi izvrstan omjer svih kiselina. No, činjenica je da ionako unosimo hranom neprestani višak omega-6, a pogotovo omega-9 kiselina.
Podsmjeh stručnjaka mogu izazvati margarini "obogaćeni" nekim "omega" kiselinama. Treba znati da je margarin industrijska mast prepuna zasićenih masnih kiselina, tako da unos vrlo upitnih količina nezasićenih masnih kiselina u tim proizvodima potpuno biva "prekriven" zasićenima. Možda je najveće pitanje prehrambenoj industriji, zašto uopće koristi margarine a ne kvalitetna hladno prešana ulja, koja obiluju nezasićenim masnim kiselinama? Ili zašto ne koriste krute biljne masti (poput palminog ulja) umjesto margarina?
Postoje i mlijeka obogaćena "omega" kiselinama. Ova praksa sa standardiziranim EPA i DHA sadržajem, može imati smisla. No uvijek pročitajte koliko doista EPA i DHA to mlijeko sadrži, jer se uglavnom radi o količinama ispod preporučenih dnevnih doza.
Kada koristiti
Prehrana kvalitetnim hladno prešanim uljima (maslinovo, sezamovo, laneno, konopljino i dr.) može postati korisna navika svima, a pogotovo ljudima s poremećajem lipida (povišen kolesterol i trigliceridi). Korisna je za prevenciju i liječenje svih krvožilnih bolesti, uključujući i aterosklerozu i povišen krvni tlak. Ovisno o težini tegobe, sugeriraju se svakako i dodaci koji sadrže EPA i DHA. Preparati bogati EPA i DHA korisni su, uz SIPF biljni ekstrakt preslice, kod osteoporoze. Već smo spomenuli i razne neurološke tegobe, koje mogu uključivati normalna stanja tijekom jačeg mentalnog rada, pa sve do težih degenerativnih i upalnih bolesti (Alzheimerova bolest, multipla skleroza). Premda je upravo kod takvih tegoba najnezahvalnije prognozirati uspjeh, zasigurno standardizirani omega preparati neće naškoditi. “Omega-3” kiseline polučile su uspjeh u tretmanima poremećaja raspoloženja poput depresije.

Zašto Mix-Alpha 3?
Ovaj kvalitetan preparat bogat je Omega-3 masnim kiselinama u slijedećem sastavu: ALA (500 mg/tab.), EPA (50 mg/tab.), DHA (150 mg/tab.), te s dodatkom tokoferola (prirodnog vitamina E). Preparat sadrži 60 tableta - 1 tableta zadovoljava 1/3 do 1/4 dnevnih potreba, stoga se može lako dozirati sukladno prehrambenim navikama.
Izvor: Centar Cedrus