(Originalni članak: Breakthroughs in health: De-stress with Mangosteen)

 

            Mangostin je izvrstan dodatak vašoj prehrani, posebno u borbi protiv stresa.
            Dobra je vijest to što je stres važan evolucijski mehanizam opstanka. Loša je vijest da vas može ubiti. Studija objavljena u British Medical Journalu u siječnju 2006. godine otkriva nam da je stres na poslu važan rizični čimbenik u razvoju bolesti srca i dijabetesa.

 

         Ukoliko vas stres ne ubije, on može značajno narušiti vašu kvalitetu života. Neurolozi sa Harvard Medical School izvijestili su da dugotrajna izloženost hormonu stresa kortisolu kod miševa direktno dovodi do napetosti i nervoze koja je često kombinirana s depresijom. Nakon niza godina i labavih dokaza o vezi između stresa i depresije, znanstvenici smatraju kako ovo otkriće predstavlja temelj za razjašnjavanje niza drugih poremećaja raspoloženja.

 

            Našim je davnim precima stres bio važan sastavni dio svakodnevnog života. Prilikom susreta s opasnošću, primjerice životinjom ili drugim ljudima, imali su dva izbora – boriti se ili pobjeći. Njihovo je tijelo reagiralo na opasnost na način da je počelo otpuštati tvari poput kortisola i adrenalina, što bi im ubrzalo puls i disanje. Krv i kisik pojurili su u njihove mišiće i mozak dok im je probava usporila. Šećer u krvi bi rastao kako bi poboljšao zalihu energije dok su se mišići napinjali pripremajući se za pokret. Ovakav “bori se ili bježi” (fight-or-flight) odgovor upregnuo je sve tjelesne kapacitete kako bi osigurao optimalnu reakciju.
            Jednom kad bi opasnost prošla, naši pećinski preci bi se vratili natrag u svakodnevni životni ritual. Posljedica ovakvog “bori se il bježi” odgovora uglavnom je imala pozitivan ishod: bijeg bi omogućio preživljavanje, dok bi borba osigurala hranu za pleme.
            Premda su se danas uvjeti značajno promijenili i opasnosti koje nas vrebaju više nisu iste, kada se susretnemo s opasnošću, fizički odgovor je potpuno jednak. Instinktivno se pripremamo za borbu ili bijeg. Ovaj evolucijski mehanizam koji je nekad osiguravao preživljavanje, danas nam otežava svakodnevni život.

 

      Svakodnevni život i stres
         Usprkos predivđanjima Georga Jetsona 1960. godine kako će roboti jednom obavljati sav naš posao, a mobiteli olakšati naš svakodnevni život, realnost je nešto drugačija.
         Naša mobilnost izbrisala je stroge granice između svakodnevnog posla ili škole s jedne, i kuće s druge strane. Životi su nam poput tkanine isprepleteni nitima tehnologije poput mobilnih telefona, interneta, GPS-a, vijesti i informacija svakog punog sata, mailova i poruka što stižu i usred noći.
         Čak i kad uzmemo godišnji odmor, i dalje smo “uključeni” u sva zbivanja preko mobilnog telefona i laptopa, surfajući na bežičnim valovima našeg hotela ili cyber caffea.

 

         Životi su nam plodno tlo za razvoj stresnog poremećaja
            Neprekidna zaposlenost sa više vrsta poslova koje obavljamo simultano su stresori kojima su obično pridruženi i novčani problemi, osnosi na poslu, bolesti, smrt bližnjih i druga životna događanja koja nas pogađaju.
            Određeni dio stresa možemo kontrolirati. Ono što ne možemo kontrolirati su bolest, smrt bližnjih ljudi, novčane poteškoće, gubitak posla, kriminal, izuzetne traumatske događaje poput potresa, poplava, ratova i slično.
            Bio kratkotrajan ili dugotrajan, stres uvijek ostavlja posljedice na naše fizičko i mentalno zdravlje. Isti oni mehanizmi naših pećinskih predaka javljaju se kao reakcija i na današnje, moderne stresore. Stresori poput nervoze u prometu, ljutnja prema šefu kad nepošteno kritizira naš rad, osjećaj očaja i brige dok brinemo za naše bližnje, svi oni zajedno dovode do nastanka mehanizma “bori se ili bježi” kao i u naših predaka.

 

 

            Možemo li se boriti protiv stresa?
         Dok neki od nas mogu opušteno voziti čak i za vrijeme najveće prometne gužve, većina će na taj stresor reagirati psovkama i ljutnjom, okrećući svoj bijes još više protiv sebe, a ne protiv onoga tko ga je izazvao. Spremni smo progutati svoj ponos i u uredu; uporni smo i predani kad bdijemo nad osobama koje volimo.
         Stres je i refleksija naših svakodnevnih izjava poput “ne mogu se boriti”, “iscrpljen sam”, “na rubu sam živaca” ... Poremećaji koje izaziva stres se pojačavaju, a tu spadaju nesanica, glavobolja, bolovi u vratu i leđima, prekomjerno pušenje, konzumiranje alkohola i jedenje, konfuzne i rasplinute misli, problemi s pamćenjem te neadekvatna ljutnja ili agresivnost.
         Dr. Ben Lerner u svojem članku “Kako eliminirati kobne učinke stresa” kaže: “Stres može imati poražavajući učinak na naše tijelo. Za razliku od malih incidenata poput porezotine koja krvari, oštećenja koja izaziva stres mogu biti i fatalna, stoga ga naizvaju tihim ubojicom.” Odgovor “bori se il bježi” mijenja našu probavu, pretjerano stimulira određene žlijezde, smanjeno stimulira one druge i može utjecati na rad srca i disanje. Dalje navodi kako stres ima mjerljivi negativni utjecaj na krvni pritisak, elektrolite, kemiju mozga, razinu šećera u krvi, funkciju zglobova i hormonsku ravnotežu. Svi ovi fiziološki mehanizmi udruženi sa stresom dovode do ubrzanog starenja i mogu dovesti do pojave gotovo svih vrsta simptoma ili bolesti koje poznajemo. Stres također dovodi do povišenja tjelesne težine.

 

 

            Kontrolirajmo ono što se može
            Naravno, nema izgleda da izbjegnete stres. Čak i sretni događaji poput rođenja djeteta, vjenčanje i bavljenje uzbudljivim (adrenalinskim) sportovima dovodi do stresne reakcije u našem organizmu. Dr. Lerner kaže da je jedini način da ne doživimo stres, da se ne probudimo ujutro i ostanemo spavati.
            On i drugi medicinski eksperti smatraju da je stres negativan samo onda kada je i reakcija na njega negativna. Kada nas stres potpuno obuzme i kada polako gubimo mehanizme kojima ga kontroliramo, stvara se savršena podloga za razvoj stresnih poremećaja i bolesti.
            Stres je sastavni dio našeg modernog života, no to ne znači da mu trebamo dozvoliti da vlada našim životom. Postoje koraci koje možemo poduzeti kako bi ga držali pod kontrolom.
            Prvo, za razliku od naših predaka, mi više ne živimo u pećinama i stresni događaji koji nas svakodnevno okružuju više ne ugrožavaju direktno naš život kao kod naših predaka. Relaksacijske tehnike, uzimanje vremena za sebe, učenje o upravljanju vremenom i balansirana prehrana dobre su mjere za držanje stresa pod kontrolom što je dobro za naše tijelo i duh.
            Prehrani obično pridajemo malo vremena i važnosti kad smo pod stresom. Američka dijetetska udruga predlaže izbor zdravog načina prehrane, posebno u vrijeme izloženosti stresu, sa osloncem na voće i povrće. Oni su bogati vitaminima, mineralima, vlaknima i sadrže aktivne tvari kojima se borimo protiv stresa – prirodne tvari koje djeluju sinergijski i štite zdravlje u cjelini.
            Voće i povrće mogu smanjiti rizik od određenih karcinoma, bolesti srca i moždanog udara, smanjiti povišeni krvni tlak i smanjiti tjelesnu težinu.

 

            Mangostin je izvrstan dodatak prehrani u bilo koje vrijeme, a posebno kad se borimo sa stresom na dnevnoj bazi. On djeluje protiv velikog broja bolesti uključujući i bolesti i poremećaje koji nastaju pod djelovanjem stresa (srčani problemi, autoimune bolesti, napetost, depresija, fibromijalgija, glavobolja, osteoartritis, reumatoidni artritis, diabetes i debljina).
            Široko je prihvaćeno shvaćanje da su fizički i emocionalni stres posljedica djelovanja hormona adrenalina i kortisola u krvotoku. Znanstvene su studije već i prije uočile da je kod ljudi sa depresijom povećana razina kortisola, no nije bilo jasno zašto je to tako. Sada se zna da dugotrajna izloženost stresu i posljedično hormonu kortisolu dovodi do nastanka depresije.

 

 

            Kod ljudi razina kortisola raste značajno prilikom nastupa stresnog stanja. Kada razina kortisola probije normalne vrijednosti, dolazi do podizanja razine šećera u krvi što nam daje osjećaj slabosti, umora i lošeg oporavka tijekom spavanja. Ponekad se čovjek ustaje potpuno iscrpljen čak i nakon kvalitetnog spavanja od 8 – 9 sati i više.
         Kad tijelo pretjerano proizvodi kortisol, dolazi do oštećenja određenih tkiva i njihova sposobnost zacjeljivanja se također smanjuje što dovodi do osjećaja boli u mišićima i zglobovima.

         Disbalans kortisola također može:

1. izazvati povećanje tjelesne težine, posebno u području trbuha, prsa, vrata i lica
2. smanjiti regeneracijsku sposobnost kože
3. opteretiti imunološki sustav
4. izazvati prijevremeno starenje
5. dovesti do razvoja kroničnih bolesti

            Istraživanja su potvrdila da ksantoni iz soka mangostina smanjuju povišenu razinu kortisola i tako djeluju kao lijek spriječavajući nastanak gore opisanih posljedica. Utvrđeno je da mangostin također dovodi do uravnoteženja razine serotonina i triptofana u mozgu koji su odgovorni za stanje napetosti, depresije i poremećaja spavanja.

 

 

SIMPTOMI STRESA

FIZIČKI	U PONAŠANJU	MENTALNI
- mišićna napetost u pordučju čela i brade	- pojačano pušenje cigareta	- bijes
- probavne smetnje (zatvor ili proljev)	- pojačana konzumacija alkohola i opojnih droga	- napetost
- suho grlo	- grickanje noktiju	- apatija
- umor	- zapuštanje obaveza	- cinizam
- povišeni krvni tlak	- loši rezultati u poslu	- obrambeni stav
- škripanje zubima po noći	- slaba osobna higijena	- depresija
- glavobolja		- otežana koncentracija
- bolovi u mišićima		- osjećaj bespomoćnosti,   beznađa ili bezvrijednosti
- lupanje srca		- osjećan da vas nitko ne razumije ili ne cijeni
- nedostatak zraka		- preosjetljivost
- želučane tegobe		- nesigurnost
		- iritabilnost
		- nedostatak usmjerenja u životu
		- pesimizam
		- beznađe
		- tuga
		- nesanica
		- izolacija ili povlačenje iz okoline
		- ravnodušnost prema stvarima koje su vas   nekad veselile
		- gubitak apetita ili pretjerano uzimanje hrane
		- gubitak želje za seksom
		- spremnost na svađu