(Garcinia Mangostana)
Na koji način mangostin ostvaruje tako snažno pozitivno djelovanje na zdravlje? Tajna je u kasntonima.
Stoljećima su stanovnici južne Azije koristili mangostin za liječenje različitih bolesti i poremećaja poput gljivičnih, virusnih, parazitskih i bakterijskih infekcija, upala, bolnih stanja, kožnih poremećaja i problema sa želucem i probavnim sustavom.
Zapadna medicina počela je proučavati mangostin sa ciljem utvrđivanja sastojaka koji imaju povoljno djelovanje na zdravlje čovjeka. U posljednjih 20 godina znanstvenici su utvrdili neke od njegovih sastojaka.
Najvažniji su slijedeći:
- katekini – snažni antioksidansi koji se nalaze i u zelenom čaju
- polisaharidi – kompleksni ugljikohidrati sa djelovanjem protiv karcinoma i bakterijskih infekcija
- stilibeni – tvari koje djeluju protiv gljivica
- kinoni – tvari koje djeluju protiv bakterija
- vitamini i minerali – vitamini B1, B2, B6, C, kalij, željezo, kalcij i fosfor
- ksantoni
Dok se većinu ovih aktivnih tvari može pronaći i u drugom voću i povrću, ksantoni su ti koji mangostin stavljaju daleko ispred sveg ostalog voća. Ksanotni su posebna kategorija biljnih aktivnih tvari koji se sastoje od biološki aktivnih grupa molekula. To su konjugirani prstenovi sa 6 ugljikovih atoma međusobno povezanih sa višestrukim dvostrukim vezama, što ove molekule čini vrlo stabilnima. 1855 godine jedan njemački znanstvenik izolirao je žutu kristalnu komponentu iz voća te je nazvao alfa-mangostin. To je prvi otkriveni biljni ksanton. (Riječ ksanton potiče iz grčke riječi “xanthos” što žnači žuto).
Od tada je otkriveno 200 vrsta spojeva ksantona od čega ih je više od 40 prisutno u plodu mangostina. Ksantoni se nalaze u svakom dijelu ploda, a najveća im je koncentracija u kori. Znanstvenici stoga smatraju da je primjena mangostina kod tako širokog spektra zdravstvenih problema opravdana upravo radi sadržaja velike količine ksantona. Od svih ksantona u mangostinu, najbolje su proučeni alfa-mangostin, gama-mangostin i garcinon-E. Alfa-mangostin ima snažno antioksidantno djelovanje, gama-mangostin djeluje protuupalno dok garcinon E ima djelovanje protiv tumora.
Ksantoni i upala
Mangostin je dugo godina korišten u području jugoistočne Azije za umanjenje bolova nastalih upalnim procesima, za kontrolu dijareje (proljeva) i dizenterije. Budući da je dizenterija bolest koja u podlozi ima upalne procese u crijevima, posebno u debelom crijevu, za mangostin su se zainteresirali znanstvenici koji su utvrdili da mangostin može osim kod ovog problema, pomoći i kod upalnih stanja u drugim dijelovima organizma.
Studija objavljena u medicinskom časopisu Archive Internationales de Pharmacodynamie et de Therapie, utvrđeno je da sok mangostina suzbija akutne i kronične upalne procese kao i otkenuća u testovima u laboratorijskim uvjetima. Utvrđeno je i da inhibira anafilaktičku reakciju (snažan i ozbiljan tip alergijske reakcije poput one na penicilin), te da smanjuje upalne procese kod artritisa.
U studiji učinka mangostina na upalne procese utvrđeno je da ksantoni ne djeluju na mehanizme zgrušavanja krvi i ne izazivaju čir na želucu. Obje ove pojave vrlo su učestale tijekom korištenja klasičnih protuupalnih lijekova. Naprotiv, uočeno je da ksanotni pokazuju značajno djelovanje protiv razvoja čira kod laboratorijskih životinja.
Protuupalna svojstva mangostina dovela su do daljnjih istraživanja mehanizama djelovanja. Japanski su znanstvenici otkrili da jedan od ksantona direktno inhibira enzim ciklooksigenazu (COX inhibitor), što znači da prekida niz događaja koji su u podlozi same upalne reakcije. Autor ove studije smatra da mangostin ima niz drugih potencijala i da je potrebno nastaviti daljnje studije u otkrivanju njegovog protuupalnog djelovanja.
COX inhibicija je snažni mehanizam kojim se uklanjaju bolni simptomi kod upala (npr. kod reumatoidnog artritisa). Postoje dva oblika COX enzima. COX-1 se nalazi u cijelom organizmu, s najvećim koncentracijama u probavnom sustavu, bubrezima i krvnim stanicama trombocitima. COX-2 ima ulogu “stražara” i on je taj koji posreduje u upalnim procesima i nastanku boli. Kod djelovanja na ove enzime potrebna je selektivnost pripravka koje koristimo jer ne želimo postići inhibiciju COX-1 već samo COX-2 enzima.
Klasični nesteroidni protuupalni lijekovi (poput ibuprofena) pomažu u zaustavljanju bolova, međutim, inhibiraju oba COX enzima. Inhibicija COX-1 enzima za posljedicu ima neželjene popratne pojave u probavnom sustavu poput krvarenja, može doći do oštećenja bubrega i inhibicije trombocita što za posljedicu može imati poremećaje u zgrušavanju krvi. U posljednje je vrijeme stigla druga, selektivnije generacija COX-2 inhibitora (poput coxiba Vioxxa), međutim sigurnost njihovog uzimanja postala je upitna i Vioxx je vrlo brzo nakon toga povučen s tržišta radi neželjene popratne pojave stvaranja krvnih ugrušaka. Stoga je na farmaceutskoj industriji zadatak da tek razvije siguran selektivni COX-2 inhibitor. S druge strane možemo predstaviti mangostin kao siguran i selektivan prirodni inhibitor COX-2 enzima.
2004. godine dvije su se studije pojavile u medicinskom časopisu Molecular Pharmacology. Autori su japanski znanstvenici koji su otkrili gama-mangostin, jedan od ksantona koji dovodi do učinkovite COX-2 inhibicije. Time mangostin direktno djeluje na spriječavanje razvoja upalnog procesa i nastanka boli.
Antioksidativna svojstva
Laboratorijska istraživanja danas su potvrdila ono što ljudi u području jugoistočne Azije znaju već dugi niz godina – mangostin sadrži snažne antioksidanse. Mangostin ima 20 do 30 puta veću snagu apsorpcije slobodnih radikala od ostalog voća i povrća. ORAC (Oxygen Radical Absorbance Capacity) vrijednost za mangostin iznosi 17.000 u usporedbi sa istom vrijednosti za grejp 3.037, borovnice 2.400 ili mrkvu 200.
Studija provedena u Singapuru istražila je antioksidatvina svojstva mangostina uspoređujući njegovu antioksidativnu aktivnost sa druga dva ploda iz područja jugoistočne Azije: rambutan (Nephelium lappaceum) i durian (Durius zibethinus). Od sva tri, mangostin je pokazao najsnažniju antioksidativnu aktivnost. Znanstvenici su također napisali: “antioksidativna aktivnost mangostina sedmerostruko je veća od aktivnosti duriana”. Druga je studija pokazala da ksanton gama-mangostin ima daleko snažnije antioksidativno djelovanje od vitamina E.
Kontrola kolesterola
Budući da ksantoni iz mangostina pokazuju visoku razinu antioksidativne aktivnosti, logično je da ih se testira u efikasnosti borbe protiv ateroskleroze (ovapnjenje arterija). Arterijski plak nastaje oksidacijom LDL (lošeg) kolesterola. Znanstvenici iz Australije i sa Tajlanda proveli su eksperiment da bi testirali teoriju kako mangostin može sniziti oksidaciju LDL kolesterola u krvi.
Znanstvenici su utvrdili da kada se mangostin dodaje LDL kolesterolu u laboratorijskim uvjetima, njegova je oksidacija značajno smanjena, u usporedbi sa kontrolnim pokusom sa čistim LDL kolesterolom bez dodataka. Nakon niza takvih eksperimenata i testiranja drugih ksantona, znanstvenici su utvrdili da ksantoni iz mangostina vrlo efikasno spriječavaju oksidaciju LDL kolesterola. Smatraju da mangostin na ovom području ima značajan terapeutski potencijal.
Ksantoni i virusi
Virusi djeluju na vrlo podmukao način izazivajući najveći broj infekcija kod ljudi, poput prehlada, gripe, kroničnih infekcija poput herpesa, HPV-a, HIV-a i hepatitisa. Svi ksantoni iz mangostina pokazali su da imaju i protuvirusna svojstva.
Na nacionalnom univerzitetu u Singapuru posebno je testirana učinkovitost ksantona protiv HIV-a. U eksperimentu, dva ksantona iz mangostina pokazala su se učinkovita djelujući da enzim HIV proteazu, što je onemogućilo sazrijevanje virusa a time i otklonilo njegovu mogućnost za izazivanjem infekcije. Eksperiment je proveo doktor Frederic Templeman što je i opisao u svojoj knjizi Mangosteen the X factor. Trenutno su u tijeku daljnja istraživanja o efikasnosti ksantona iz mangostina na ovom području. Autor smatra da bi ksantoni mogli izazvati inaktivaciju i drugih vrsta na isti način kako je demonstrirano kod HIV-a.
Bakterije su također osjetljive na ksantone iz mangostina
Dvije studije na Tajlandu istražile su utjecaj ksantona protiv bakterije Staphylococcus aureus. Jedna studija, koja je istraživala dva soja ove bakterije (obični i onaj otporan na antibiotike) otkrila je da je došlo do značajnog smanjenja razmnožavanje ove bakterije. Druga je studija otkrila da polisaharidi iz mangostina potiču na djelovanje fagocitne bijele krvne stanice (polimorfonukleare i monocite) koje postaju mnogo učinkovitije u uništavanju bakterija. Bijele krvne stanice (leukociti) dio su imunološkog sustava i obrambena snaga organizma u borbi protiv bakterija.
Ksantoni iz mangostina testirani su protiv bakterije Staphylococcus aureus. Utvrđeno je da je njihova efikasnost gotovo jednaka jednom od najsnažnijih antibiotika – vankomicinu.
Drugi laboratorijski pokus otkrio je da alfa-mangostin, beta-mangostin i garcinon B iz perikarpa ploda mangostina imaju značajno terapeutsko djelovanje protiv bakterije uzročnika tuberkuloze.
Otpornost (rezistencija) na antibiotike postaje sve veći svjetski problem. Prirodna antibakterijska svojstva ističu mangostin kao važnu i nezaobilaznu opciju u održavanju zdravlja i spriječavanju nastanka bakterijskih infekcija.
Djelovanje ksantona protiv parazita i gljivica
Premda još nije znanstveno istraženo djelovanje mangostina protiv parazita, stanovnici Azije koriste ga dugi niz godina u tretmanima sifilisa, amebne dizenterije i infestacije crijevnim parazitima.
Mangostin također pokazuje protugljivična svojstva. Istraživanja protiv triju najčešćih gljivica pokazala su da ksantoni imaju inhibitorno protugljivično djelovanje.
Prevencija i tretman karcinoma
Znanstvenici su utvrdili da ksanton garcinon-E pokazuje efikasnost kod karcinoma jetre, želuca i pluća. U studijama je utvrđeno da ima slično djelovanje poput nekih od lijekova koji se koriste u tretmanima karcinoma: cisplatin, metotreksat, vinkristin, mitoksantron i 5-fluoruracil.
Druga je studija 2002. godine utvrdila da ksantoni izolirani iz perikarpa ploda mangostina pokazuju djelovanje kod leukemije. Zasebna je studija potvrdila djelovanje ksantona iz mangostina kod karcinoma dojke. Sve studije izvedene su u Kini.
Djelovanje ksantona u probavnom i dišnom sustavu
Ksantoni iz mangostina djelotvorni su kod raznih stanja u probavnom i dišnom sustavu. 1932. godine jedna je studija utvrdila da kombinacija emetina (tvar iz korjena biljke ipecac) i mangostin djeluju kod amebne dizenterije, gdje dovode do potpunog izliječenja.
1996. godine utvrđeno je da alfa i gama-mangostin blokiraju histaminske i serotoninske receptore. Blokada histaminskih H-1 receptora ima za posljedicu spriječavanje alergijskih reakcija. Blokada H-2 receptora dovodi do smanjenog lučenja kiseline u želucu. Zasebna je studija utvrdila efikasnost u prevenciji razvoja čira na želucu u laboratorijskim uvjetima. Studija provođena u Indiji otkrila je tvar gartanin, također ksanton, koji je pokazao vrlo efikasno djelovanje protiv nastanka čira na želucu u laboratorijskim uvjetima.
U rujnu 2002. godine jedna je studija pokazala da mangostin ima protuupalna i protualergijska svojstva. Dr. Tempelton je istaknuo da je ovo vrlo važno otkriće za osobe koje boluju od astme. Japanski istraživači otkrili su da ksantoni moduliraju protutijela IgE, koja su uključena u alergijske reakcije. Budući da su upalna i alergijska reakcija prisutne u patogenezi astme, mangostin predstavlja izvrsno sredstvo za tretman astme, kaže dr. Tempelton u svojoj knjizi. Napominje kako ne postoji niti jedno drugo sredstvo koje se može prepisati, a da ima istovremeno djelovanje na ova dva patogenetska procesa. Jedino mangostin ima laboratorijske dokaze da djeluje protiv alergije i upale istovremeno, dok liječnici danas koriste nekoliko lijekova istovremeno (kortikosteroidi, bronhidilatatori i dr.) u terapiji blage do umjerene astme, navodi dr. Tempelton.
X-faktor za središnji živčani sustav
Znanstvenici proučavaju učinkovitost ksantona iz mangostina kod raznih neuroloških oboljenja poput multiple skleroze i Alzheimerove bolesti. Istraživanja na glija stanicama (stanice središnjeg živčanog sustava) u Japanu došla su do zaključaka da bi mangostin mogao pokazati značajna terapeutska svojstva u prevenciji i tretmanima Parkinsonove bolesti, Alzheimerove bolesti i multiple skleroze (kao i kod drugih neuroloških bolesti gdje je u podlozi upalni proces u središnjem živčanom sustavu). Mangostin dovodi do smanjenja upale i oksidativnog oštećenja stanica. Dr. Tempelton smatra da je potpuno logično za očekivati da mangostin pomaže kod ovakvih stanja, u što se je i osobno uvjerio kod svojih pacjenata.
Zaključak
U posljednjih 20 godina, niti jedna studija provedena na mangostinu nije bila sponzorirana od strane kompanija koje se bave prodajom ovog voća, već od strane univerzitetskih laboratorija koji su bili potaknuti isključivo tvrdnjama ljudi o ljekovitom djelovanju mangostina kao narodnog lijeka, navodi dr. Tempelton.
On smatra da će u budućnosti doći do značajnog širenja primjene mangostina prvenstveno na području Sjeverne Amerike, kao i njegovog daljnjeg istraživanja u laboratorijima (Pfizer je počeo sa znanstvenim istraživanjima ploda mangostina). On vjeruje kako će uz znanstvena dostignuća i iskustva korisnika mangostina doći do novih i zapanjujućih saznanja o terapeutskom djelovanju mangostina u godinama što slijede.
Vodeći svjetski stručnjak u istraživanju mangostina prof. A. Morton (autor članka The Mangosteen Experience) kaže slijedeće: “Mada još uvijek ne razumijemo u potpunosti način djelovanja ksantona iz mangostina, primičemo se sve bliže razjašnjenju tog mehanizma djelovanja. U protekla dva desetljeća provodi se sve više znanstvenih istraživanja o samom mangostinu i njegovim ksantonima. Tradicionalni iscjelitelji znaju njegovu moć već stoljećima, dok moderna znanost tek hvata korak s time.”
Napisao: Valter Ajman, dr.med.
Izvor: X-Files: Xanthones; The Secret of Mangosteen’s Nutrient Power (Breakthroughs in Health, Volume 1, Issue 5)