Jetra ima veliki broj funkcija u našem tijelu. Najvažnije su slijedeće: probava hrane koju unosimo u organizam, a posebno masnoća putem žuči koju jetra proizvodi; detoksikacija organizma odnosno razgradnja štetnih tvari poput lijekova, alkohola, raznih konzervansa i aditiva koje unosimo hranom; proizvodnja proteina krvi te imunoglobulina koji su odgovorni za rad imunosng sustava; proizvodnja faktora zgrušavanja krvi; regulacija razine šećera u organizmu – u jetri se odvijaju glavni procesi razgradnje šećera ili njegovog pohranjivanja u masno tkivo; metabolizam masnoća posredstvom žuči koju jetra proizvodi, te regulacija kolesterola. Cjelokupni kolesterol nastao u organizmu proizvodi se u jetri, a onaj dopremljen izvana (hranom) također dolazi do jetre. Eliminacija kolesterola odvija se posredstvom žuči.
Sve tvari koje unesemo u organizma dolaze u jetru gdje se nakon selekcije prerađuju: hranjive tvari usmjeravaju se u gradnju organizma i za energiju dok se štetne tvari eliminiraju iz organizma procesom detoksikacije.
Vidimo da jetra ima vrlo veliki broj važnih funkcija, pa se s pravom postavlja pitanje koliko pazimo na svoju jetru. Moderni način života prepun je opasnosti koje mogu naškoditi jetri: alkohol, pušenje, nezdravi način prehrane, stres, velika količina unesenih lijekova. Jetra kao organ ima veliku funkcionalnu pričuvu i sposobna je dugo vremena kompenzirati sve ove gore navedene štetne tvari te omogućiti normalan život i zdrav organizam. Nakon određenog vremena, ona će se naravno početi mijenjati. Prvo se mijenja funkcionalna sposobnost, a tek nakon nje dolazi i do morfoloških promjena. Funkcionalne jetrene smetnje najčešće u početku nećemo primjetiti. Oni se manifestiraju na slijedeći način: kronični umor, glavobolje, nesanica, depresija, promjene u raspoloženju, probavne smetnje (mučnina, nadutost, proljev, zatvor, gubitak apetita).
Faktori na koje prvo treba obratiti pažnju su slijedeći: alkohol, pušenje, debljina, veliki unos masne pržene hrane (fast food), lijekovi, radno okruženje … Čaša crnog vina nakon ručka i večere neće izazvati poremećaj jetrene funkcije. Štoviše, sve je više dokaza koji govore u prilog ljekovitosti crnog vina u malim količinama nakon jela. Jetru oštećuje dugotrajna konzumacija većih količina alkoholnih pića. Na taj način jetra ne uspijeva obavljati druge funkcije već je posvećena razgradnji alkohola. Neumjerenost u jelu također opterećuje jetrenu funkciju jer tada pojačano obrađuje sve unesene hranjive sastojke u organizam. Hrana pržena na ulju puna je užeglih masnoća koje predstavljaju otrov za organizam pa ih jetra mora razgraditi i kroz duži vremenski period dolazi do oštećenja jetrenih stanica. Osim na jetru, ove štetne masnoće imaju vrlo loš učinak na srce i krvožilni sustav.
Brojni su toksini sadržani u dimu cigarete, navodi se njih više od stotinu. Oni putem pluća ulaze u krvotok, a jetra mora razgraditi svaki pojedini sastojak. Slično je i sa otrovima koje unosimo putem hrane – brojni aditivi u prehrani, umjetna bojila i konzervansi, pesticidi i ostaci umjetnih gnojiva u voću i povrću, insekticidi, svi oni dolaze u jetru i bivaju tamo razgrađeni kako ne bi oštetili druge organe u organizmu, primjerice mozak.
Jetra se dugo vremena može dobro nositi sa ovim velikim brojem funkcija, ali prije ili kasnije i ona posustane. Što nam je činiti da joj pomognemo u funkciji i održimo zdravlje našeg organizma? Kao prvo, potrebno je svesti unos svih gore navedenih štetnih tvari na najmanju moguću mjeru: smanjiti unos alkohola, prekinuti pušenje, boraviti što više na svježem zraku i baviti se fizičkom aktivnošću koja stimulira cirkulaciju i otplavljivanje štetnih tvari iz organizma. Također treba uravnotežiti prehranu te unositi što manje masnoća i pržene hrane, a uzimati što više namirnica biljnog porijekla koja sadrže vrlo vrijedna vlakna koja nam pomažu u procesu probave. Kada god je to moguće konzumorati svježe namirnice iz organskog uzgoja koje ne sadrže pesticide i štetne konzervanse.
Sa današnjim načinom života nemoguće je izbjeći sve štetne tvari koje nas okružuju. Primjerice, boravak u automobilu u koloni dovodi do udisanja niza štetnih tvari koje nastaju razgradnjom benzina, i sve one dolaze u jetru. Jetri možemo pomoći na način da je redovito pročišćujemo kurama detoksikacije. To bi trebalo učiniti dva puta godišnje, u proljeće i jesen. Kura detoksikacije traje tri tjedna a sastoji se od uzimanja prirodnih preparata koje stimuliraju jetrenu funkciju eliminacije štetnih tvari. Time postižemo oslobađanje jetrene pričuve i olakšavamo jetri da kvalitetnije obavlja druge funkcije koje ima u organizmu, a ne da je prezasićena procesima detoksikacije.
Jetrenu detoksikaciju najbolje provodimo biljkom artičokom. Važno je napomenuti da se u te svrhe ne koristi cvijet artičoke koji inače konzumiramo u prehrani, već list biljke. On sadrži tvari koje potiču eliminaciju nakupljenih toksičnih spojeva u jetri i u drugim dijelovima organizma. Također treba istaknuti da je najdjelotvorniji preparat svježe biljke, poput S.I.P.F. preparata artičoke, jer se sušenjem i ekstrakcijom gubi ili inaktivira veliki broj korisnih sastojaka. Osim lista artičoke, u drenažnim procesima jetre također se koriste i korjen maslačka i korjen čička, uvijek svježe pripremljeni u obliku S.I.P.F. preparata. Od ljekovitog bilja na jetrene funkcije povoljno djeluje i sikavica.
Kvalitetnu detoksikaciju možemo provesti i pomoću aromaterapeutskih pripravaka. Eterična ulja ljupčaca, leduma, paprene metvice, ružmarina verbenona i celera također vrlo efikasno eliminiraju toksične tvari nakupljene u jetri i organizmu. Ova ulja moraju biti ispravno dozirana i preparat kvalitetno pripremljen, stoga se uvijek obratite kvalificiranom aromaterapeutu.
Jetra ima odličnu mogućnost regeneracije i jako veliku pričuvu, pa jednom kad uočimo simptome kroničnog umora, pada imuniteta, nesanice, depresije i poremećaja spavanja, možemo biti sigurni da su posljedica preopterećene jetre koja nam tim putem daje do znanja da ne može više kvalitetno obavljati svoju funkciju i da je potrebno nešto učiniti kako ne bi došlo do organskog oštećenja koje je kasnije nemoguće izliječiti.
Drenažu jetre i žuči preporučujem svakako u tretmanima slijedećih bolesti i poremećaja: povišen kolesterol i trigliceridi, alergijske bolesti (astma, kožne alergije, rinitis), kožne bolesti (akne, seboreja, psorijaza), učestale dišne infekcije posebno kod djece, reumatoidni artritis, migrene... Drenaža jetre se svakako preporučuje apatičnim, depresivnim, bezvoljnim osobama bez motivacije, kod poremećaja spavanja i korničnog umora. Najbolje ju je učiniti u prijelaznim razdobljima poput ranog proljeća (početak ožujka) i jeseni. Kod alergičara je potrebno izvršiti drenažu pri prijelasku iz proljeća u ljeto. Drenažu se može provesti do četiri puta godišnje, a traje točno tri tjedna (može se produžiti po potrebi na 4 tjedna). Kure čišćenja artičokom ne provodimo kod prisustva žučnih kamenaca, uzimanja lijekova koji se ne mogu prekinuti (antibiotici, lijekovi za krvožilni sustav, lijekovi protiv HIV-a) te kod uzimanja citostatika i lijekova koji djeluju na visokznost krvi. U tim slučajevima može se koristiti neki drugi, blaži pripravak poput korijena čička.
Cilj drenažne terapije je pomoći organizmu da se očisti od nagomilanih toksičnih produkata i obnove oštećeni organski sustavi i njihova funkcija. Ponekad djelujemo na sustave koji nisu uočljivo povezani sa problemom radi kojeg osoba dolazi. Primjerice, kada želimo liječiti alergije i djelovati na imunološki sustav, riješiti se glavobolja, provesti ćemo drenažu jetre, jer je ona neposredno odgovorna za funkciju tih sustava. Redovitom drenažom olakšavamo organizmu da se bori protiv bolesti, ali također djelujemo u cilju prevencije pojave bolesti, odnosno kod kroničnih smetnji smanjujemo mogućnost recidiva (ponovne pojave bolesti).
Napisao: Valter Ajman, dr.med.