(Harpagophytum procumbens)
Harpagofit (vražja kandža) je biljka iz Južne Afrike kojoj su brojne znanstvene studije dokazale protuupalno djelovanje kod reumatizma i artritisa, i stoga se s opravdanjem danas koristi u većini Europskih zemalja u cilju liječenja i uklanjanja simptoma tih bolesti.
Osobitosti biljke
Biljka harpagofit raste u području Južne Afrike, pustinje Kalahari i namibijskih stepa, a u ostale dijelove svijeta stigla je preko britanskih otoka. Ima stapku dugačku 1 – 1,5 m polegnutu na zemlji. Listovi su mesnati, peteljkasti, zelene boje, raspoređeni poput hvataljki na čijim se vrhovima nalaze kukice. U medicinske se svrhe koristi tuberasti dio korijena, koji raste u zemlju i do 1 metra.
Harpagofit se primjenjuje kod artritisa i reumatizma, a često i kod gastrointestinalnih tegoba. Smatra se sigurnom i djelotvornom biljkom. Osnovno mu je djelovanje protuupalno. S obzirom da cijeli korijen ne sadrži ljekovite tvari već samo njegov tuberasti dio, teško je utvrditi kvalitetu materijala. Stoga se preporučuje uzimanje suhih standardiziranih ekstrakata harpagofita. Prva studija izvedena je 1958. godine čime je utvrđeno značajno smanjenje oteknuća kod umjetno izazvanih artritisa. 1962. godine identificiran je harpagozid kao aktivna tvar, a 1970. dokazana je njegova djelotvornost. Danas se koristi u cijelom svijetu, a u Europi najviše u Njemačkoj.
Namjena i način korištenja
Za cjeloviti ekstrakt biljke, kao i za izolirani harpagozid, dokazano je da su sigurni za korištenje, s time da bolje djelovanje ima cjeloviti ekstrakt. Djelovanje kod artritisa i reumatizma ne odvija se direktno protiv boli, već protiv same upale, a njeno smanjenje dovodi do smanjenja boli. Harpagozid i beta-sitosterol su aktivne tvari, a osim njih u ekstraktu su još identificirani i harpagoid, prokumbid, beta-sitosterol, stigmasterol, masne kiseline, triterpeni i flavonidi. Aktivne tvari djeluju na način da blokiraju enzime koji sudjeluju u procesu upale, posebice enzim prostaglandin sintetazu Sve aktivne tvari djeluju u sinergiji, zato kod samostalne primjene izloiranog harpagozida rezultati nisu povoljni kao kod cjelovitog ekstrakta.
Novije su studije zaključile da su preparati harpagofita vrlo dobri za tretman kroničnog reumatizma, artritisa, gihta, bolnih leđa, neuralgija i lumbaga. Isto tvrdi i britanska farmakopeja. Ona ga navodi kao preparat sa protuupalnim, antireumatskim, analgetskim, sedativnim i diuretskim svojstvima. Posebno navodi njegovu djelotvornost kod bolova u kuku, koljenu i križima. Jedna je studija dokazala da mu je djelovanje identično lijekovima iz skupine protuupalnih lijekova pirazolona, sa razlikom što harpagofit ne izaziva negativne popratne pojave koje nastaju nakon uzimanja većine protuupalnih lijekova. Uočeno je povećanje mobilnosti zglobova, kao i bolje opće stanje organizma. Danas liječnici u Europskim zemljama već daju injekcije tekućeg ekstrakta harpagofita u upaljene zglobove umjesto kortikosteroida (tzv. blokade).
Harpagofit ima dobra gastro-intestinalna svojstva. Opće je poznato da antireumatski i protuupalni lijekovi izazivaju oštećenje sluznice želuca i drugih dijelova probavnog sustava, opterećuju jetru i time remete probavu i druge metaboličke funkcije u organizmu. Korijen harpagofita sadrži u sebi gorke tvari, slične po sastavu i djelovanju korijenu gencijana, što znači da povoljno djeluje na sluznicu probavnog sustava i na samu probavu. I zbilja, nekoliko je studija dokazalo povoljno djelovanje kod dispepsije (želučanih smetnji), poremećaja rada zučnog mjehura, a osim toga regulira kolesterol i masne kiseline u krvi pa je stoga izvrstan kod starijih osoba sa reumatizmom, artritisom i hiperlipidemijom.
Brojni podaci podupiru sigurnost uzimanja harpagofita. Preporučuje se uzimanje kapsuliranih suhih standardiziranih ekstrakata. U njima je točno određena doza aktivnih tvari pa su najsigurniji za primjenu. Harpagofit može dovesti do međudjelovanja sa triklopidinom i varfarinom, pa je stoga potreban oprez kod uzimanja ovih lijekova, kao i kod čira na želucu i gastritisa. Sigurnosni profil čini ga povoljnim za uzimanje tijekom duljeg vremenskog perioda.. Tijekom prvih mjesec dana odredi se njegova djelotvornost i doza. Kod većine ljudi daje dobre rezultate, a tada se nastavlja uzimati doza održavanja. Može se uzimati dulji vremenski period i u većim dozama. Uzimanje treba prekinuti tijekom trudnoće.
Kod liječenja reumatizma, uvijek se uz harpagofit savjetuje i korištenje protuupalnog SIPF preparata crnog ribiza tijekom mjesec dana, nekoliko puta godišnje, ovisno o zahvaćenosti zglobova i intenzitetu bolesti. Uz to je potrebno obavljati i redovite drenaže jetre SIPF preparatima artičoke ili čička, barem jednom godišnje. Za lokalnu primjenu primjenjuju se analgetske i protuupalne smjese eteričnih ulja, kao i gel crnog ribiza, koji se nanose na zglobove utrljavanjem i masiranjem.
Napisao: Valter Ajman, dr.med.
Izvor:
- Max Wichtl: Herbal Drugs and Phytopharmaceuticals
- Simon Mills i Kerry Bone: The Essential Guide to Herbal Safety
- Francis Brinker: Herb Contraindications and Drug Interactions